Ključna tačka sporenja u većini rasprava je pitanje turskih investicija u Bosnu i Hercegovinu. Koliko je novca uloženo u BiH? Koliko je uvezeno i izvezeno robe, zašto smo u deficitu i mnoga druga pitanja se žustro tumače u javnim raspravama.
Nažalost, sve ove rasprave počinju i završavaju na pogrešnim premisama.
Naime, BiH i Turska su po političkom sistemu demokratske, a po ekonomskom sistemu kapitalističke zemlje otvorenog tržišta. U praksi to znači da političari u obje zemlje nemaju direktnu upravljačku vlast i kontrolu nad privatnim firmama. Mogu sugerirati, poticati, ohrabriti i potpomoći investicije ali ne mogu natjerati firme iz svoje zemlje da ulažu u drugu zemlju ako privrednici u tome ne mogu ostvariti profit. Stoga, šta političari mogu uraditi?
Uloga državne vlasti u razvoju bilateralnih trgovinskih odnosa se svodi na osiguravanje zakonskih okvira za nesmetanu trgovinu. Ukidanje uvoznih dadžbina, omogućavanje slobodnog protoka robe i ljudi, izgradnja transportne infrastrukture, poticaji za investitore i politička stabilnost su sve dužnosti političara a koje se direktno reflektiraju na trgovinsku razmjenu i privlačenje investicija.
Razvojna pomoć
Pored svega navedenog, državna vlast Turske ima zakonske ovlasti i finansijske mogućnosti da BiH uputi i razvojnu pomoć kroz razne agencije od kojih je stanovnicima BiH TIKA svakako najpoznatija. Novac upućen u našu zemlju na ovaj način je znatan a što je evidentno iz sljedećeg grafikona koji pokazuje razvojnu pomoć koju je Turska uputila BiH i ostalim balkanskim zemljama u periodu do 2013. godine.
Navedene podatke redovno ažurira i objavljuje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (eng. Organization for Economic Cooperation and Development – OECD) koja okuplja 34 razvijene zemlje uključujući i Tursku.
Novac izražen u gornjoj tabeli se stoga odnosi na sredstva koja su razne državne institucije iz Turske uložile u BiH u projekte obnove i razvoja. Bitno je naglasiti da je navedenih 445 miliona KM u potpunosti odvojeno od ulaganja privatnog sektora, ali i da u to ne ulaze ulaganja pojedinaca i fondacija iz Turske u izgradnju privatnih fakulteta u našoj zemlji gdje je uložen znatan novac.
Jedna od institucija ključnih u implementaciji projekata razvojne pomoći je TIKA. Izvještaj istraživačkog centra Populari navodi sljedeće analizirajući pomoć TIKA-e:
“…posmatrajući cjelokupnu isplatu zvanične razvojne pomoći…SAD su, drastično smanjile svoje donacije sa skoro 186 miliona eura u 1998. godini na približno 29 miliona eura u 2012. godini, što predstavlja smanjenje na približno jednu šestinu vrijednosti iz 1998. godine. Tokom istog perioda turska ODA (razvojna pomoć op.a.) se povećala za više od pet puta sa 3,5 miliona eura na približno 16 miliona (eura godišnje op.a.)…“
Poseban fokus TIKA-e je obnova historijskih spomenika iz Osmanskog carstva što u konačnici doprinosi većem broju turskih turista. Tako je samo u prva 3 mjeseca ove godine BiH posjetilo 5.314 turista iz Turske, što predstavlja značajan porast u odnosu na 3.402 turista u istim mjesecima 2014. godine. Time je Turska završila na četvrtom mjestu nakon Hrvatske, Srbije i Slovenije kao zemlja čiji državljani najviše posjećuju BiH na godišnjem nivou.
Investicije i trgovinska razmjena
Sudeći prema navedenim podacima o razvojnoj pomoći Turske, podrška njihove državne vlasti BiH je neupitna i u stalnom je porastu. Dvije zemlje imaju potpisan veliki broj dokumenata i sporazuma koji osiguravaju nesmetanu trgovinsku razmjenu.
Podaci o trgovinskoj razmjeni dvije zemlje pokazuju kontinuiran rast s tim da BiH kao i u trgovinskoj razmjeni sa većinom država bilježi trgovinski deficit. Također, većina balkanskih zemalja u trgovinskoj razmjeni sa Turskom bilježe deficit. U slučaju BiH ovo je posebno vidljivo kroz podatke o omjeru pokrivenosti uvoza izvozom. U 2014. godini pokrivenost uvoza izvozom sa Turskom je bila skoro 50% što je izuzetan napredak za BiH imajući u vidu da je ova stopa 2001. godine bila 18%. Inače, opća stopa pokrivenosti uvoza izvozom u BiH je u 2013. godini iznosila 55,2%.
Deficit je jedna od ključnih karakteristika trgovinske razmjene BiH sa većinom zemalja. Usljed nedovoljne konkurentnosti naših kompanija, ali i nedostatka poticaja od strane država, kompanije se teško probijaju na strana tržišta. Ali ipak je došlo do rasta stope pokrivenosti uvoza izvozom što je podatak koji ohrabruje, međutim i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. U tom kontekstu su doznake dijaspore i krediti međunarodnih finansijskih institucija ključna stavka koja održava BiH u “životu“.
Turske investicije u BiH
Time se dolazi i do jedne od ključnih tački sporenja o ulozi Turske u BiH, odnosno o navodnom nedostatku investicija. Podaci o stranim investitorima u BiH su jasni i Turska se zaključno sa 31. decembrom 2013. godine nalazi na 12. mjestu na listi stranih investitora u društvu sa Velikom Britanijom koja ima približno isti nivo investicija u BiH. Tursku su time prestigle zemlje kao što su Austrija, Srbija, Njemačka, Hrvatska i ostale ali je Turska npr. više uložila od bilo koje druge zemlje sa većinski muslimanskim stanovništvom, ali više i od SAD-a i Francuske. Istovremeno, vrijedi spomenuti i sadržaje navedenih investicija. Tako npr. u slučaju Srbije, preko 1,2 milijarde KM investicija otpada na kupovinu “Telekomunikacija Republike Srpske” a.d. Banja Luke od strane Telekoma Srbije. U slučaju Austrije, a zaključno sa 31.12.2009. godine jer Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nije bilo u mogućnosti dostaviti nam novije podatke o klasifikaciji investicija po kompanijama, sektorima i zemljama porijekla, čak 532 miliona KM su bila investirana isključivo u bankarski sektor.
Turska država i političari su pokazali volju i spremnost da ulože novac u razvojne projekte, potpisivanje sporazuma i spajanje turskih privrednika sa bh. partnerima. Ostaje na privrednicima ali pogotovo bh. političarima da efikasnim upravljanjem državom i unapređenjem poslovne klime ohrabre ne samo turske već i sve druge investitore da ulažu u BiH. Očekivanje da će privrednik čisto iz ljubavi uložiti svoj novac je nerealno, isto kao što je i nerealno “zahtijevati“ investicije iz Turske imajući u vidu “dobrodošlicu“ koju im domaći birokratski aparat nudi. Svako ima pravo na politički stav, ali 705 miliona KM razvojne pomoći i investicija koje su iz Turske stigle u BiH u posljednjih desetak godina su dovoljan razlog da se svi akteri u BiH aktivno uključe u razvoj bilateralnih odnosa na racionalnim osnovama umjesto što energiju troše na emotivne rasprave u kojima nema pobjednika, a svi su gubitnici.
Izvor: A. Perčo/Faktor.ba
